Mogu reći da sam po prirodni vrlo radoznala iako sam kroz odrastanje morala naučiti obraniti svoju radoznalost od odraslih koji su ju povremeno pokušavali ugušiti kao nešto neprirodno.

To ne znači da sam zabadala nos u sve živo jer sam vrlo rano razvila vještinu pristojnosti, već da me uvijek zanimalo tko, što, gdje, kada, kako, zašto i kako ja mogu putem istraživanja doći do neke spoznaje.

Radoznalost me tako gura da sama pronađem odgovore, čime je i zadovoljstvo spoznaje na kraju slađe, a razumijevanje dublje i veće.

Oduvijek imam interese na području misterije, a volim i zagonetke. Volim sama sudjelovati u procesu istraživanja i pronalaženja rješenja, a ne čitati gotove odgovore.

Kad mi netko kaže „aj pogodi…“, ja zaista i pogađam, stoga me je uvijek nerviralo kad bi netko odmah nakon 'aj pogodi' izbrbljao i dogovor bez da mi pruži priliku da ga sama pronađem.

Nekad znam strpljivo provesti puno vremena u pronalaženju odgovora jer ga želim sama pronaći, što ne znači da nekad neću odustati i prepustiti se i gotovom rješenju.

Što je radoznalost?

Znatiželja ili radoznalost je motivirana želja za informacijom. To je osobina koja nas potiče da saznamo nešto i smatra se početnom fazom svakog poriva za učenjem i željom za stjecanjem nekog novog znanja ili vještine.

Radoznalost je, kao temeljna ljudska karakteristika koja pomaže pri učenju, razumijevanju i prilagodbi, prirodni i ključni dio našeg razvoja.

Naravno da i životinje iskazuju svoju radoznalost, ali ja se sad ovdje bavim pitanjem čovjeka.

Kad je čovjek radoznao, on se otvara mogućnosti za različita životna iskustva. Nekad je njegova radoznalost usmjerena samo na neko određeno polje interesa, a nekad ga zanima sve oko njega.

Sve zdrave i čovjeku prirodne stvari društvo voli okarakterizirati negativno kako bi spriječilo ljude u njihovom osobnom razvoju, pa vam je tako svima poznata i izreka „Znatiželja je ubila mačku“. No znatiželja je puno više od toga. Puno više od samog guranja nosa 'tamo gdje mu nije mjesto'.

Biološki gledano, mozak se zbog radoznalosti brzo razvija jer se usmjerava na istraživanje okoline kako bi se stekle informacije i razvilo razumijevanje svijeta oko nas.

Radoznalost vrlo pozitivno utječe na razvoj umnih sposobnosti, na uspješnije učenje, veću kreativnost, na sposobnost uživanja u poslu i životu općenito, ali i na obogaćivanje duha same osobe.

Radoznala osoba postavlja puno pitanja s ciljem dobivanja odgovora. Veća je vjerojatnost da takva osoba neće štivo bubati napamet, već da će kroz postavljanje pitanja doći i do srži samih odgovora zbog kojih će gradivo bolje razumjeti, lakše usvojiti i duže pamtiti.

Radoznala osoba je u vječnoj potrazi za novim informacijama, novim iskustvima, novim idejama čime se potiče i razvija njena inteligencija te sposobnost brzog pronalaženja rješenja problema.

Ako ne znate odgovor na neko pitanje ili na neku zagonetku, vaš se um putem radoznalosti stimulira kako bi povećao kreativnost u pronalaženju rješenja, čime se stimulira i za učenje.

Motiviranost radoznale osobe za pronalaženjem odgovora učinit će ju uspješnijom od onih osoba koje nisu motivirane niti za obavljanje posla niti za neki razvoj, odnosno onih koje preko one stvari obavljaju svoj posao, ali tako žive i svoj život.

Na radnom mjestu, ili na onom području na kojem provodite puno svog vremena u životu (npr. školi ili vlastitom domu), radoznalost će povećati uživanje i smanjiti negativan doživljaj tog mjesta i posla koji obavljate.

Kognitivne sposobnosti igraju veliku ulogu u oblikovanju pamćenja, misaonih sposobnosti i raspona pažnje, a radoznalost potiče razvoj kognitivnih vještina poput pažnje, zaključivanja i analize.

Razvijanje kognitivnih vještina snažno utječe na način na koji mozak upravlja dnevnim zadacima, društvenim okruženjima i profesionalnim nastojanjima.

Što kognitivne vještine uopće jesu?

Kognitivne vještine su funkcije koje mozak koristi za razmišljanje, obraćanje pažnje, obradu informacija i pamćenje stvari. Neke od tih funkcija uključuju stalnu, selektivnu i podijeljenu pozornost, dugoročno i kratkoročno pamćenje, slušnu i vizualnu obradu te brzinu obrade.

Radoznalost povećava i stupanj strpljenja jer je osoba spremna sudjelovati u procesu pronalaženja rješenja ili odgovora, dok osoba koja nema strpljenja neće niti htjeti sudjelovati u tom procesu, već će zahtijevati da joj se serviraju odgovori.

Postavljanje pitanja i traženje odgovora pomaže čak i u razvoju komunikacijskih vještina putem razgovora odnosno dijaloga. Radoznala osoba također voli slušati druge ljude jer ju zanima što oni imaju za reći, što od njih može saznati i može li nešto novo naučiti.

Radoznalo istraživanje pomaže i pri stjecanju sigurnosti putem pripreme za nepoznato te bolje razumijevanje nepoznate okoline i potencijalnih opasnosti.

Ukratko, radoznalost treba poticati jer je vrlo bitna za intelektualni, emocionalni i socijalni razvoj osobe. Samostalno istraživanje koje proizlazi iz naše radoznalosti razvija naše vještine i interese te povećava našu motivaciju.

Drugim riječima, radoznalost postoji s razlogom i ne bismo trebali potiskivati niti našu niti tuđu radoznalost, ali ju pritom moramo razlikovati od nasrtljivog i neprimjerenog zadiranja u tuđu privatnost. Vjerujem da svi poznajemo ljude koji zaista vole neprimjereno i bezobrazno gurati svoj nos 'tamo gdje mu nije mjesto'.

Imajte na umu i da djeca uče od odraslih te da će vaša radoznalost potaknuti njihovu.

Vratite se tom ključnom i prirodnom dijelu svog razvoja. Vratite se toj temeljnoj ljudskoj karakteristici koja vam pomaže pri učenju, razumijevanju i prilagodbi. Doživite zadovoljstvo kroz učenje i istraživanje.

Dopustite sami sebi ponovno se sjetiti koliko je otkriće novih informacija i stjecanje novih vještina jedno veoma ispunjavajuće iskustvo.

Dozvolite sami sebi biti ono što jeste. Dozvolite si osobni napredak, razvoj i rast.

Živite svoj život kvalitetno i punim plućima. Svi mehanizmi su ionako već sadržani negdje duboko u vama, samo ih trebate prepoznati i upotrijebiti.